Strategija¹
 

Strategija je riječ starogrčkog podrijetla, a dolazi od riječi strategus koja je označavala pojedince koje diči visoki vojni čin.² Riječ je preuzeta iz vojne terminologije, što se vidi iz njezina samog podrijetla, no danas se spominje često kada je riječ o svim vrstama organizacije.

Pojam strategije teško je definirati, a možemo je u kontekstu organizacija zamisliti kao dogovorenu putanju akcija i reakcija koja pomaže pri rukovođenju i usmjeravanju interakcije između organizacije i njezine okoline. Cilj strategije organizacije je postići sinergiju i usklađenost, kako bi se postigao optimalan tijek resursa.³

Vezano uz utvrđivanje strategije jest postavljanje triju jednostavnih pitanja:

• Gdje smo trenutačno? (engl. Where we are now?)

• Gdje želimo biti? (engl. Where we want to be?)

• Kako ćemo stići do tamo? (engl. How we plan to get there?).

Taktika predstavlja mobilizaciju i upravljanje resursima u određenim situacijama, kako bi se postigli ciljevi postavljeni strategijom.⁴ Dakle, taktika je uvijek u funkciji strategije. Često se događa da se postavi strategija, a da za njezinu realizaciju ne postoje taktike kojima bi se ciljevi postigli. Primjerice, Vlada Republike Hrvatske može si za cilj postaviti da u roku od dvije godine postane najrazvijenija zemlja Europe. No, pitanje je postoji li za takav poduhvat odgovarajuća taktika.

Stoga neki autori uvode koncept straktike (engl. stractics) kako bi se u vidu imalo da strategija ne može bez taktike, a ne samo obrnuto. Radi se o modelu ''preklapanja strategije i taktike'', a valja ga osmisliti tijekom strategijskog planiranja.⁵ Model straktike prikazan je na slici 2.1.⁶ Valja naglasiti da straktika model prikazuje jedan kontinuirani ciklus analize stanja, strategijskog planiranja i provođenja dobivenih taktika. Autori model razvijaju u kontekstu marketinga, no primjenjiv je na sve organizacije pošto je marketing danas područje koje sve organizacije moraju uzeti u obzir kako bi opstale.

Slika 1.5. Straktika model
 

Galbraith i dr. navode tri koraka u određivanju strategije u skladu s oblikovanjem (odnosno preoblikovanjem) organizacije:

• identifikacija pokazatelja uspjeha,

• shvaćanje vrijednosti na koju se strategija fokusira i

• određivanje potrebnih organizacijskih sposobnosti.

U nastavku nekoliko riječi o svakom od koraka.

Identifikacija pokazatelja uspjeha. Pokazatelji uspjeha određuju buduće stanje koje organizacija želi postići (Gdje želimo biti?). Iznimno je važno njihovo određivanje kako bi se potencijalni uspjeh, odnosno neuspjeh, mogao prepoznati. Dakle, potrebno je odrediti što predstavlja uspjeh i kako će se dotični mjeriti. Na taj način osigurava se da svi koji sudjeluju u procesu oblikovanja imaju viziju i cilj koji ih usmjerava k uspjehu.

Svaka organizacija jedinka je za sebe i drukčija je od drugih. Iz toga proizlazi da će svaka organizacija imati i vlastite, specifične pokazatelje uspjeha.

Jedna od mogućih tehnika dolaženja do pokazatelja jest projiciranje stanja organizacije za određeno vrijeme unaprijed. Kada je određeno ciljno stanje, moguće je lakše odrediti put kao i način na koji će se rezultati mjeriti.

Shvaćanje vrijednosti u fokusu. U pravilu organizacije svoju strategiju fokusiraju na tri područja:

• proizvode,

• funkcije i/ili

• potrošače.

Tablica 2.1. prikazuje potencijalne implikacije na ključne procese, kulturu, pokazatelje uspjeha i ljudske potencijale s obzirom na fokus strategije.

Određivanje potrebnih sposobnosti. U ovisnosti o vrijednostima koje određuju smjer strategije bit će, osim organizacijskih karakteristika, implicirane i organizacijske sposobnosti. Organizacijske sposobnosti su vještine, procesi, tehnologije i ljudska umijeća koja omogućavaju organizacijama da stvore komparativnu prednost. Tablica 2.2. prikazuje organizacijske sposobnosti u odnosu na spomenute vrijednosti u fokusu.

Većina organizacija neće imati samo jednu od navedenih vrijednosti u fokusu svoje strategije, te navedene smjernice za oblikovanje strategije valja shvatiti kao ekstreme. Strategija kod konkretne organizacije bit će oblikovana kombinacijom navedenih i drugih smjernica.
 

Tablica 1.2. Implikacije s obzirom na strategijski fokus

Tablica 1.3. Potrebne organizacijske sposobnosti s obzirom na vrijednost u fokusu

Vrijednost u fokusu	Organizacijske sposobnosti
Proizvodi	Stvaranje novih proizvoda brže od konkurencije Stvaranje ekspertnih znanja pogotovo na području istraživanja i razvoja Proizvodnja najmodernijih proizvoda Ponuda raznolike linije proizvoda Ohrabrivanje inovacija
Funkcije	Stvaranje općih standarda Proizvodnja s niskim troškovima Kontinuirano povećanje efikasnosti proizvodnog procesa
Potrošači	Stvaranje dugoročnih odnosa s potrošačima   Stvaranje visoke razine zadovoljstva kod potrošača   Prilagodba proizvoda na zahtjev korisnika   Više nadopunjujućih proizvoda i usluga u paketskim ponudama   Iskorištavanje različitih distribucijskih kanala   Sklapanje partnerstva i alijansi s drugim organizacijama radi stvaranja što potpunije usluge za potrošača

Copyright © Markus Schatten, 2005, sva prava pridržana

Pošaljite e-mail na markus.schatten@foi.hr ukoliko imate bilo kakvih pitanja vezanih za ovu stranicu ili se koristite integriranim sustavom za slanje komentara.
Zadnja promjena: 2006-04-27